Preplanulost i sunčane opekotine
Preplanulost- potamnjenje kože, koje nastaje stvaranjem viška pigmenta melanina u njenom spoljašnjem sloju (epidermis) pod uticajem ultravioletnih zraka sunca ili veštačkih izvora svetlosti (živino-kvarcne lampe i dr.). Po pravilu, preplanulost svedoči o dobrom prenosu i povoljnom uticaju ultravioletnih zraka na organizam, pod čijim se uticajem u organizmu stvaraju biološki aktivne materije koje stimulišu rad nervnog i endokrinog sistema, poboljšava se razmena materija, povećava se otpornost prema infektivnim i drugim obolenjima. Osim toga, pod uticajem ultravioletnih zraka stvara se vitamin D, koji ima sposobnost da iz creva apsorbuje kalcijum, kojin je neophodan za koštani sistem (usled nedostatka vitamina D dolazi do pojave rahitisa). Ovaj vitamin obezbeđuje normalnu aktivnost mnogih fermenata.

Preplanulost je jedna od zaštitnih reakcija organizma. Nastalo zadebljanje rožnatog sloja i sposobnost melanina da apsorbuje toplotne zrake štiti organizam od ultravioletnih zraka, koji pri dužem delovanju mogu izazvati izumiranje ćelija kože i sunčane opekotine, , a takođe i od infracrvenih zraka, koji su jedan od osnovnih uzroka pregrevanja i sunčanice. Dopunsko sredstvo zaštite id sunčanih zraka je znojenje.

Ne gledajući na pozitivan uticaj sunca, opasnost kojoj se izlažemo dugotrajnim boravkom na suncu je vrlo velika.Ultravioletni zraci su štetni za našu kožu. Samo kod ljudi sa vrlo tamnom ili crnom kožom se u organizmu proizvodi dovoljna količina melkanina koja u potpunosti štiti organizam od štetnog uticaja ultravioletnih zraka. Šteta, koja može biti učinjena našoj koži, direktno je proporcionalna vremenu nalaženja na suncu. Kraće zadržavanje na suncu (do 10 min.) pre svega iritira kožu i izaziva malo crvenilo. Kod dužeg zadržavanja koža se upali i otekne. Ako se produži sunčanje, koža može izgoreti i stvaraju se plikovi i počinje da suzi. Suvišno sunčanje nanosi koži takvu štetu da ona više nije u stanju da vrši svoju zaštitnu funkciju. Kod teških opekotina prekida se termoregulacija što dovodi do sunčanice.

Opasnost od dugog boravka na suncu je i ta što pod uticajem sunčevih zraka koža gubi svoju elastičnost, glatkost i prekriva se borama. Nažalost, ništa više ne može usporiti ili zaustaviti taj proces. Najozbiljniji razlog zbog kog treba izbegavati sunčanje je taj što sunčevi zraci izazivaju jake promene na koži koje mogu dovesti do stvaranja raka kože. Potrebno je vrlo dugo biti na direktnom suncu da bi došlo do sličnih promena. Zbog toga beli ljudi koji žive u oblastima sa dosta sunca imaju mnogo više šanse da dobiju rak kože u odnosu naljude koji žive u oblastima sa malo sunca. Ljudi sa crnom kožom proizvode melanin tako efikasno, tako da se ne nalaze u opasnosti, u stepenu kao beli ljudi, da dobiju rak, nezavisno od toga koliko se dugo nalaze na suncu. Ljudi koji imaju vitiligo (delovi kože bez pigmentacije), ili hloazmu (delovi kože sa viškom pigmentacije), moraju izbegavati sunčeve zrake. Kod prvih, koža brzo izgori, a kod drugih mrlje tamne i postaju još primetnije. Kod dermatita takođe ne treba biti na suncu jer se koža još brže suši, što pogoršava njen sastav.

Stari ljudi, deca do dve godine, trudne žene, lica sa hroničnim obolenjima pluća (naročito tuberkuloza), sa oboljenjima srca i krvnih sudova, ne smeju dugo biti na suncu. Povišena osetljivost prema sunčevim zracima se može javiti kod osoba sa poremećenom funkcijom jetre kada koriste mnogo alkohola. Osobe sa povišenom osetljivošću prema sunčevim zracima, na ulici treba da koriste stranu u senci, da nose odeću od laganih, svetlih materijala sa rukavima, otkrivene delove kože da mažu kremom za sunčanje, a takođe da koriste svetli suncobran i naočare za sunce. Nažalost, iako znaju da je sunce štetno za kožu, mnogi se aktivno sunčaju, smatrajući da će ih preplanulost učiniti privlačnijm.

Sunčati se treba postepeno. Prvi dan na direktnom suncu treba biti najviše 10-15 minuta, a stanovnici sa severa koji odmor provode na jugu ili na planinama, prve dane treba da provode ispod suncobrana. Kod dobrog podnošenja, svaki naredni dan treba produžavati boravak na suncu za 5-10 minuta. Maksimalna dužina sunčanja, za već preplanulu osobu, ne treba da prelazi 1-1,5 sati. Ravnomernu preplanulost pomaže mazanje kože pre sunčanja orahovim, breskvinim ili nekim drugim biljnim uljem.
Najbolje vreme za sunčanje je u južnom pojasu do 11-12 sati, a u srednjem i severnom od 11-13 sati. Za vreme sunčanja glavu pokriti šeširom. Na oči staviti sunčane naočare: pod uticajem direktnih sunčevih zraka može doći do konjuktivitisa. Ne treba se sunčati odmah posle jela. Ne treba spavati na suncu.