Narodna imena. Anason, slatki janež, slatki komorač, slatki kopar, slatki kumin.
Botaničke karakteristike. Anis je jednogodišnja biljka visine 50-100cm. Stabljika je šuplja, razgranata i pokrivena dlačicama. Donji listovi su okruglasto-brežuljkasti, a gornji tri puta rasporeni. Cvetovi su beli, sastavljeni u štitovima. Plodovi su obrnuto-kruškastog oblika i prilegnuto dlakavi, zeleno-sive boje.
Stanište. Traži zaštićeno sunčano mjesto. Gaji se kao kulturna biljka.
Upotrebljivi delovi biljke. Upotrebljava se zreo plod.
Hemijski sastav. Sadrži eterična ulja (najviše anetola, anisov aldehid, acetaldehid, anisova kiselina), trigliceride, makro i mikroelemente.
Primena. Anis se koristi protiv astme, kašlja, za pojačavanje apetita, kod nesanice, histerije, slabog želuca, plućnih bolesti i nadimanja.
Način upotrebe. Za čaj se uzima jedna kašikica na 200 g ključale vode ili u obliku praška četvrt kašikice i zalije vodom. Može se koristiti i prah anisa pomešan sa medom.
